Zajam samo podobnima

Bez autora
Sep 21 2012

Zajmove sa povoljnim kamatama, koje dotira država, dele se isključivo prema proceni bankara. Ne postoje uslovi koje firme moraju da ispune da bi dobile subvencionisani kredit. Kriterijumi prvenstveno zavise od toga koliko je firma „zdrava“. Dogovorena kamata na subvencionisane indeksirane zajmove je 3,5 odsto, ali dobre kompanije mogu da računaju i na dva odsto kamate. Za bankare su dobri klijenti samo one kompanije koje redovno podmiruju svoje obaveze. Onima u blokadi, nijedna banka neće dati ni dinar zajma. Vrlo je važno po kom kriterijumu se odobravaju krediti koje dotira država. S druge strane, pitanje je koliko banke imaju novca za plasiranje zajmova, ako su tokom ove godine iznele 1,5 milijardi evra profita iz zemlje. Takođe, mora se utvrditi zašto je neko preduzeće nelikvidno, odnosno da li je izgubilo tržište ili ima velika potraživanja koja ga guše. U ovom drugom slučaju potrebna je pomoć.

Zajam samo podobnimaNe možemo pored ovoliko problematičnih zajmova, da finansiramo nelikvidna preduzeća, naglasila je Draginja Đurić, predsednik IO Inteze, banke koja je do sada odobrila najviše subvencionisanih kredita.

Zajmove sa povoljnim kamatama, koje dotira država, dele se isključivo prema proceni bankara. Ne postoje uslovi koje firme moraju da ispune da bi dobile subvencionisani kredit. Kriterijumi prvenstveno, kažu bankari, zavise od toga koliko je firma „zdrava“. Tako i predsednik IO Banke Inteza kaže da je dogovorena kamata na subvencionisane indeksirane zajmove 3,5 odsto, ali dobre kompanije mogu da računaju i na dva odsto kamate.

Za bankare su dobri klijenti samo one kompanije koje redovno podmiruju svoje obaveze. Onima u blokadi, nijedna banka neće dati ni dinar zajma.

- Vrlo je važno po kom kriterijumu se odobravaju krediti koje dotira država - kaže Mlađen Kovačević, ekonomista.

- S druge strane, pitanje je koliko banke imaju novca za plasiranje zajmova, ako su tokom ove godine iznele 1,5 milijardi evra profita iz zemlje. Takođe, mora se utvrditi zašto je neko preduzeće nelikvidno, odnosno da li je izgubilo tržište ili ima velika potraživanja koja ga guše. U ovom drugom slučaju potrebna je pomoć. Ali, ima kompanija, kao na primer, što je smederevska Železara, za koju se još pouzdano ne zna da li će je preuzeti Rusi, tako da svako ulaganje u nju je ubacivanje novca u bunar bez dna.

Banke se sve više zatvaraju kada je u pitanju kreditiranje privrede, jer je stepen nenaplativih zajmova nezvanično dostigao i 30 odsto. Tokom prošlog meseca došlo je do pada zaduženosti firmi za oko 200 miliona dinara.

Predsednik Upravnog odbora Sosijete ženeral banke Goran Pitić rekao je da stagnacija kreditne aktivnosti u ovoj godini pokazuje koliko je dugo zemlja u recesiji, a rast problematičnih zajmova govori da je bilo loših poteza i da se i kvalitetne kompanije nalaze u problemima. Kako je naveo, istraživanja pokazuju da su uzroci problematičnih kredita u Srbiji, u 35 odsto slučajeva menadžersko rukovođenje firmama, 30 odsto je u zoni tržišnih problema, a oko 20 procenata zbog strukture finansiranja.

On je ocenio i da je finansijski sektor u Srbiji u bitnoj meri zagušen zakašnjenjima, neplaćanjima države na svim nivoima, što u lancu dovodi i do problema sa bankama.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik